Uncategorized @hr

Uvođenje jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću u hrvatski pravni sustav

By 18 veljače, 2013 No Comments

U sklopu razvoja strategije oživljavanja hrvatskog gospodarstva i poduzetničke aktivnosti, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/12; na snazi od 18.10.2012.) je u hrvatski pravni sustav uz dosad postojeće oblike trgovačkih društava uveden i jedan novi. Riječ je o „jednostavnom društvu s ograničenom odgovornošću“ ili „j.d.o.o.“. Iz prijedloga navedenog Zakona proizlazi da je razlog uvođenja novog oblika društva okolnost skorog pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji i potreba usklađivanja legislative i pravne prakse sa standardima usvojenima u pravnim sustavima pojedinih zemalja članica. Kao glavni cilj uvođenja ovog novog oblika društva navodi se olakšavanje ulaska u poduzetnički pothvat, sprječavanje broja neregistriranih djelatnosti, smanjenje odljeva hrvatskih poduzetnika i olakšavanje stranim poduzetnicima poslovanje u Hrvatskoj.

U usporedbi s „klasičnim“ oblikom društva s ograničenom odgovornošću, uvođenjem jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću smanjen je minimalni temeljni kapital koji je potreban za osnivanje društva, višestruko su sniženi troškovi osnivanja te je istodobno znatno pojednostavljen sam postupak osnivanja i upravljanja društvom.

Konkretno, navedene novine su sljedeće:

    1. Najniži iznos temeljnog kapitala od 10,00 kn (za „klasično“ društvo s ograničenom odgovornošću minimum je 20.000,00 kn);
    2. Najniži nominalni iznos poslovnog udjela od 1,00 kn (za „klasično“ društvo s ograničenom odgovornošću minimum je 200,00 kn);
    3. Olakšano osnivanje društva korištenjem unaprijed pripremljenih obrazaca koji se ovjeravaju kod javnog bilježnika; ukidanje obvezne objave registracije društva u Narodnim novinama te znatno sniženje troškova osnivanja (od oko 750,00 kn dok su za „klasično“ društvo s ograničenom odgovornošću isti troškovi u prosjeku od 3.000,00 do 4.000,00 kn)
    4. Olakšano sazivanje glavne skupštine.

S druge strane ograničen je broj osoba, kao i krug osoba koje mogu biti osnivači jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću. Osim toga, za jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću su propisane određene obveze koji se tiču raspolaganja s dobiti društva, a koje obveze ne postoje za „klasičan“ model društva s ograničenom odgovornošću.

Tako je broj članova jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću ograničen na tri, od kojih je jedan član obvezno i član Uprave društva. Također, iako navedeno ne proizlazi jasno iz Zakona, sudska praksa je zauzela stajalište da članovi istog društva mogu biti samo fizičke osobe, ne i pravne osobe kao što su trgovačka društva i sl.

Nadalje, potrebno je istaknuti činjenicu da se jednostavnom društvu s ograničenom odgovornošću nameće obvezu unosa četvrtine dobiti iskazane u godišnjim financijskim izvješćima u zakonske rezerve. Predmetne zakonske rezerve mogu se upotrijebiti isključivo u tri zakonom propisane svrhe i to za povećanje temeljnog kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni kapital društva, zatim za pokriće gubitka iskazanog za godinu za koju se podnose godišnja financijska izvješća ako nije pokriven iz dobiti prethodne godine te za pokriće gubitka iskazanog za prethodnu godinu ako nije pokriven iz dobiti iskazane u godišnjim financijskim izvješćima za godinu za koju se podnose.

Konačno, predmetni Zakon predviđa mogućnost pretvaranja jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću u „klasičan“ oblik istog društva, i to adekvatnim povećanjem temeljnog kapitala.

Za više informacija o predmetnoj temi, molimo Vas da pošaljete upit na vukmir@vukmir.net.